Vodič za negu sobnog bilja: Uobičajene greške i kako ih izbeći
Sve što treba da znate o nezi sobnog bilja. Naučite kako da prepoznate probleme, rešite napade štetočina i uspešno gajite stapelije, kalanhoe, fikuse, orhideje i druge biljke.
Vodič za negu sobnog bilja: Uobičajene greške i kako ih izbeći
Gajenje biljaka u kući ili stanu često liči na ljubavnu priču punu izazova. Ponekad, uprkos svom trudu, gledamo kako naše omiljene biljke vene, gube listove ili prestaju da cvetaju. Razlog često leži u malim greškama u nezi, koje su lako popravljive uz malo znanja i pažnje. Ovaj vodić će vam pomoći da razumete osnovne potrebe vašeg zelenog carstva i da izbegnete česte zamke.
Manje je često više: Suvišna briga kao glavni neprijatelj
Jedna od najčešćih izjava iskusnih cvećara je da je prekomerno zalivanje najbrži put do propasti biljke. Mnoge biljke, posebno sukulenti poput krasule (drveta sreće), stapelije ili živog kamena, mnogo bolje podnose sušu nego vlažno zemljište. Kako znati da li zalivati? Klasičan i pouzdan savet je da proverite prstima. Zabosite prst u zemlju do dubine od 2-3 centimetra. Ako je zemlja suva, vreme je za zalivanje. Ako je vlaga osetljiva, sačekajte.
Za one koji ne žele da mažu prstije, postoji jednostavan trik: izvadite biljku iz podmetača, stavite je na komad hartije ili kartona i sačekajte nekoliko sati. Ako se na kartoni ne pojave vlažne fleke, a zemlja je suva na dodir, biljka zaista žedi. Ovaj metod je posebno koristan za biljke osetljive na trulež korena.
Zimi se potreba za vodom dramatično smanjuje. Grejanje suši vazduh, ali zemljište u saksiji isparava znatno sporije. Uvek je bolje da biljka malo "ožedi" nego da stoji u blatu. Za većinu biljka zimi je dovoljno zalivanje jednom u dve, pa i tri nedelje.
Svetlo: Ključni faktor za rast i cvetanje
Biljke koje razvijaju duge, tanke i slabe izdanke (etiolirane) šalju jasan signal: nemaju dovoljno svetlosti. Ova pojava je česta kod sukulenta, stapelija, ali i kod drugih biljka kada su smeštene u previše zamračen ugao. Suprotno nekadašnjem verovanju, čak i biljke koje "miruju" zimi, kao što je stapelija, ne smeju biti u potpunom mraku. Potrebno im je svetlo mesto, ali hladnije, sa temperaturama do +10°C.
S druge strane, prejak direktan sunčev zrak može opržiti listove. Kalateja, na primer, voli rastresitu svetlost, ali ne i podnevno praženje. Promatrajte svoje biljke: bledi i izbeljeni listovi često ukazuju na suviše sunca, dok ispruženi izdanci ka izvoru svetlosti govore o njegovom manjku.
Zemljište i drenaža: Temelj zdravlja biljke
Kvalitetan supstrat i dobra drenaža su polovina uspeha. Uobičajena greška je korišćenje "obične" baštenske zemlje ili zemlje iz dvorišta za sobno bilje. Takvo zemljište je često previše glinovito, slabo provetravano i sklono zbijanju, što guši koren.
Svaka biljka ima svoje preferencije:
- Sukulenti i kaktusi (kao što su stapelija ili živi kamen) zahtevaju vrlo rastresit, peskovit i kamenit supstrat sa minimalno organske materije. Posebne mešavine za kaktuse su idealne jer obezbeđuju brzo oticanje vode.
- Orhideje uopšte ne rastu u zemlji, već u specijalnom supstratu od kore.
- Azaleje, hortenzije i kalateje vole vlažnije, ali isto tako rastresito zemljište, bogato humusom.
Još važnija od same zemlje je obavezna rupa na dnu saksije i sloj drenaže (kamenčići, keramički lom, ekspandirani glineni agregat). Ovo sprečava zadržavanje vode u donjem delu zemljišta i pojavu truleži korena, koja je često fatalna.
Borba protiv nepoželjnih gostiju: Štetočine i bolesti
Napad štetočina je čest problem, naročito kada je biljka oslabljena neodgovarajućom negom. Najčešći neprijatelji su:
- Vunaste vaši (mealeybugs): Sitne, bele, vunaste nakupine koje se najčešće skrivaju u pazušcima listova, pri korenu ili na donjoj strani lista. Za njihovu eliminaciju potrebna je upornost. Možete ih ukloniti štapićem umočenim u alkohol ili prskati i zalivati zemlju specijalnim preparatima (kao što su zamene za Aktaru).
- Crveni pauk (grinje): Sitne grinje koje isisavaju sok iz listova, ostavljajući sitne tačkice i finu paučinu. Vole suv i topao vazduh. Efektivna borba podrazumeva povećanje vlažnosti vazduha (prskanje), pranje listova i upotrebu akaricida.
- Biljne vaši: Zelene ili crne sitne bube koje se grupišu na vrhovima izdanaka i mladim listovima. Često se mogu oprati mlakom vodom ili suzbiti prirodnim preparatima (sirće, soda bikarbona) ili insekticidima.
Prevencija je najbolji lek. Redovno pregledavajte listove, naročito sa donje strane. Održavajte biljke čistim, brišući listove od prašine. Nova biljka uvek treba da prođe karantin od nekoliko nedelja, udaljena od ostalih, kako ne bi unela štetočine.
Specifične biljke i njihovi izazovi
Stapelija i drugi sukulentni čudaci
Stapelija je fascinantna biljka poznata po svojim zvezdastim cvetovima i... specifičnom mirisu. Taj miris, koji podseća na pokvarenje, privodi muve koje je oprašuju. Ova biljka je pravi primer onoga "manje je više". Prekomerno zalivanje je njen smrtni neprijatelj. Zimi zahteva svetlu, ali hladnu prostoriju (do +10°C) i minimalno zalivanje. Ako izbaci duge, ružne izdanke, znači da traži više svetlosti.
Kalanhoja: Cvet kratkog dana
Kalanhoja Blossfeldiana je omiljena zbog dugotrajnog i obilnog cvetanja. Da bi ponovo procvetala, potrebno je da prođe kroz period "kratkog dana". To znači da joj je potrebno 12-14 sati potpune tame dnevno tokom 6-8 nedelja. Ovo se postiže pokrivanjem biljke kutijom ili njenim premještanjem u tamnu sobu uveče. Nakon toga, vraća se na svetlo mesto i trebalo bi da izbaci pupoljke. Takođe, ne voli preterano zalivanje.
Orhideja (Phalaenopsis): Kraljica koja ne voli promene
Najčešći razlog zbog kojeg orhideja ne cveta je konstantna temperatura. Ovoj biljci je potrebna razlika od oko 5°C između dnevne i noćne temperature da bi se stimulisalo cvetanje. Pokušajte je noću stavljati na hladnije mesto (ali ne ispod +15°C). Kada otpadnu cvetovi, stabljika se seče iznad trećeg čvora (gde je bio cvet) brojeći odozdo. Zalivajte je potapanjem saksije u vodu na 15-20 minuta, a zatim pustite da se potpuno ocedi.
Fikus Benjamina: Osetljiva duša
Fikus je poznat po svojoj "osetljivosti". Ne voli promene - bilo da je u pitanju promena mesta, promaja ili često presađivanje. Reakcija je uvek ista: masovno opadanje listova. Ako ste ga pomerili i on gubi lišće, vratite ga na prvobitno mesto i ne dirajte ga. Vremenom će se oporaviti. Takođe, ne podnosi suv vazduh, pa ga redovno orošavajte.
Spitifilum (Anđeoski krilac): Zašto neće da cveta?
Ako vaš spitifilum samo raste, ali ne i cveta, verovatno mu je previše udobno u prevelikoj saksiji. Ova biljka voli da joj je korenju malo tesno. Takođe, potrebno joj je svetlo mesto bez direktnog sunca i redovna prihrana tokom vegetacionog perioda. Žuti vrhovi listova ukazuju na previše vode ili hlorisane vode - koristite odstajalu vodu.
Prihrana: Kada i čime đubriti?
Đubrivo nije zamena za dobro zemljište, već njegova dopuna. Zimi se biljke ne đubre, jer miruju ili usporavaju rast. Prihrana počinje u proleće, sa povećanjem svetlosti i temperature. Koristite tečna đubriva razređena prema uputstvu, ili dugodelujuća đubriva u granulama (kao što je Osmocote) koja se mešaju sa zemljom pri presađivanju i otpuštaju hranljive materije mesecima. Nikada ne đubrite suvo zemljište - uvek prvo zalijte biljku kako ne biste opekli korenje.
Presađivanje: Kako i kada?
Pravilo je da se biljke presađuju u proleće, kada kreću u aktivniji rast. Znak da je vreme za presađivanje je kada korenje počne da izlazi kroz drenažne rupe ili kada se vidi da je zemlja potpuno isprepletena korenjem. Uvek birate saksiju za samo jedan broj veću od prethodne. Presađivanje u preveliku saksiju dovodi do zadržavanja vlage daleko od korena i truleži.
Kod biljaka osetljivih na premeštanje (fikusi, jazmin), možete samo zameniti gornji sloj zemlje (3-5 cm) svake godine, bez diranja u koren sistem.
Zaključak: Slušajte svoje biljke
Najvažniji savet u gajenju biljaka je da naučite da ih posmatrate i slušate. Oni vam nesebično šalju signale: opušteni listovi, izduženi izdanci, promena boje, suvi vrhovi. Umesto da se striktno držite kalendara ("zalivam subotom"), prilagodite negu trenutnim uslovima - godišnjem dobu, temperaturi u stanu, vlažnosti vazduha. Ponekad je najbolje što možete da uradite za svoju biljku da je ostavite na miru. Sa strpljenjem i malo praktičnog znanja, vaše zeleno carstvo će cvetati i rasti, donoseći radost i lepotu u vaš dom.